Skip to main content

Posts

Za crne dane ne štedim – nego investiram

Kad god se spomene fraza "za crne dane", prva asocijacija bude – štednja. I to ona klasična: novac pod jastuk, na tekući račun, u neku kasicu, da stoji tu… "za svaki slučaj". Ali hajmo na trenutak stati i razgraničiti pojmove. Štednja i investiranje – slični a različiti putevi Štednja znači odvajanje novca sa strane, bez namjere da se taj novac uveća, nego da ostane tu, "siguran", netaknut. Investiranje, s druge strane, podrazumijeva upotrebu novca (ili vremena, energije, znanja) s ciljem da se on vremenom poveća, razvije, donese plodove. Investiranje nosi određeni rizik, ali i potencijalnu dobit. Štednja djeluje sigurnije, ali u vremenu inflacije i nestabilnosti, često gubi na vrijednosti. Vrijeme ne štedim – vrijeme investiram Ne vjerujem u čuvanje vremena, jer vrijeme se ne može spremiti "za kasnije". Svaka minuta koja prođe, otišla je. Zato vrijeme ne štedim, nego ga investiram. U učenje, u lični razvoj, u razgovore s dragim ljudima, u igru s...
Recent posts

KNOW HOW > unovči svoje znanje

Know-how je engleski izraz koji se koristi i u bosanskom jeziku, a označava praktično znanje, vještine i iskustvo stečeno kroz rad i primjenu u određenoj oblasti. To nije samo teoretsko znanje, već i sposobnost da se nešto konkretno i efikasno uradi u stvarnim situacijama. Ovaj izraz se najčešće koristi u poslovnom i industrijskom kontekstu, naročito kada se govori o specijaliziranim vještinama i tehnikama koje su ključne za uspjeh u određenoj djelatnosti. Na primjer, kompanija koja se bavi proizvodnjom visokotehnološke opreme može posjedovati know-how u vezi s dizajnom, razvojem i održavanjem svojih proizvoda. Osim u poslovnom svijetu, know-how je važan i u zanatskim, umjetničkim i akademskim krugovima. Primjera radi, vrhunski kuhar ima know-how u pripremi specifičnih jela, dok iskusni majstor zanata zna kako odabrati najbolje materijale i koristiti odgovarajuće alate za određeni posao. U pravnom i ekonomskom smislu, know-how se često tretira kao intelektualna svojina i može biti pred...

Šta je dobit i zašto nije isto kao "novac na računu"?

Kada čujete da neka firma ima dobit, možda pomislite: "Super, znači da imaju puno novca na računu!" Međutim, stvarnost je nešto drugačija. Dobit i novac na računu nisu isto, a mnogi ljudi, čak i oni koji nisu stručnjaci za finansije, često prave ovu grešku. Hajde da rastavimo šta znači dobit i kako se izračunava, te zašto nije isto kao imati gotovinu. Šta je to dobit? Dobit preduzeća je, u osnovi, razlika između onoga što firma zaradi (prihodi) i onoga što potroši (rashodi). To je kao kad vi na kraju mjeseca sabirate koliko ste zaradili od plate, prodate ličnu imovinu ili neki drugi prihod, a zatim oduzimate sve troškove – od računa za telefon i komunalije, do hrane i transporta. Razlika je vaš "profit" ili dobit. Međutim, iako je dobit dobar pokazatelj poslovanja, ona nije isto što i gotovina koja vam fizički stoji u džepu ili na banci. Vrste dobiti Kada pričamo o dobiti, postoje različite vrste koje preduzeća koriste da prate kako posluju. Evo nekoliko najvažniji...

Porez na dodanu vrijednost (PDV) u Bosni i Hercegovini – Sve što trebate znati

  Šta je PDV? Porez na dodanu vrijednost (PDV) je oblik indirektnog poreza koji se naplaćuje na dodanu vrijednost proizvoda i usluga u svim fazama proizvodnje i distribucije. Krajnji potrošač snosi teret PDV-a, dok ga privredni subjekti prikupljaju i uplaćuju u budžet države. Ovaj sistem omogućava državi stabilan prihod, dok privredni subjekti djeluju kao posrednici u njegovoj naplati. PDV u BiH je regulisan  Zakonom o porezu na dodatu vrijednost , a nadležna institucija za njegovu primjenu je  Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) . Kada je uveden PDV? PDV je u Bosni i Hercegovini uveden  1. januara 2006. godine , zamijenivši dotadašnji porez na promet. Ova promjena donijela je veći stepen transparentnosti i efikasnosti u sistemu oporezivanja, smanjujući mogućnosti utaje poreza. Ko su obveznici PDV-a? Obveznici PDV-a su pravna i fizička lica koja obavljaju ekonomsku djelatnost i ostvaruju  godišnji promet iznad 100.000 KM . Oni su obavezni da se regis...

Strah od promjene ili strah od života?

  Koliko puta ste se probudili s osjećajem da ne želite ići na posao? Koliko puta ste pomislili: "Ne volim ovo mjesto, ne volim ovu firmu, ne volim ovo što radim"? A opet, svakog jutra, ustajete, oblačite se i idete tamo gdje ne želite biti. Zašto? Jer se bojimo promjene. Bojimo se nepoznatog. Bojimo se onog trenutka kada treba reći "dosta je", spakovati stvari i krenuti dalje. Lakše je ostati u zoni "sigurnosti", pa makar bila i zona nezadovoljstva, nego zakoračiti u neizvjesnost. A sada se zapitajte: Koja je poenta raditi za poslodavca i priželjkivati da propadne? Šta ćemo onda? Kada firma nestane, nestaje i naša plata, naš izvor prihoda. Propast poslodavca nije pobjeda radnika. Naprotiv, to je zajednički poraz. Ako smo nesretni na poslu, naše nezadovoljstvo se prenosi na sve – na porodicu, na prijatelje, na naše zdravlje. Postajemo frustrirani, umorni, bezvoljni. Počinjemo živjeti samo vikendima, a pet dana u sedmici provodimo u iščekivanju dva slobodna...

Plata i obračun plate u Bosni i Hercegovini

Plata predstavlja naknadu koju poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad, a njen obračun regulisan je zakonima o radu i poreskim propisima u Bosni i Hercegovini. Sistem obračuna plata razlikuje se u dva entiteta - Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), kao i u Brčko Distriktu, gdje svaki od ovih administrativnih jedinica ima svoje specifične propise. Elementi obračuna plate Bruto plata - ukupni iznos plate koji uključuje doprinose za obavezna osiguranja i poreze. Doprinosi - obavezni doprinosi za penziono, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti. Porez na dohodak - obračunava se na osnovu propisanih poreskih stopa. Neto plata - iznos koji radnik dobija nakon odbitaka. Topli obrok, prevoz i regres - dodatne naknade koje poslodavac može ili mora isplaćivati u zavisnosti od zakonskih obaveza i kolektivnih ugovora. Doprinosi i porezi Federacija BiH Doprinosi na platu (padaju na teret poslodavca i...

Razlike između računovodstva u Austriji i računovodstva u Bosni i Hercegovini

Računovodstvo u Austriji i Bosni i Hercegovini (BiH) ima nekoliko ključnih razlika, a te razlike su zasnovane na različitim zakonodavnim okvirima, fiskalnim politikama, regulatornim pravilima i računovodstvenim standardima koje svaka država primjenjuje. 1. Zakonski i regulatorni okvir Austrija : Kao članica Evropske unije (EU), Austrija primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde (IFRS) i nacionalne zakone koji su usklađeni s regulativama EU. Računovodstveni sistem se zasniva na Austrijskom zakonu o privrednim društvima (UGB - Unternehmensgesetzbuch) te EU direktivama koje regulišu računovodstvenu praksu. Bosna i Hercegovina : BiH nije članica EU, ali primjenjuje Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI) i Računovodstvene standarde BiH , koji su u velikoj mjeri usklađeni s MSFI. Međutim, praksa može varirati između entiteta, budući da su Zakoni o računovodstvu i reviziji regulisani na nivou Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. 2. Primjena međunarod...